Marina Živanić
Ja sam Marina Živanić, master profesorka nemačkog jezika i književnosti. Rođena sam u Beogradu, a poslednjih 8 godina živim u Ljubljani sa suprugom i dvoje dece. Beograd je moj rodni grad i svaki slobodni trenutak se trudimo da iskoristimo za posetu mojih roditelja, sestre i prijatelja.

Intervju – 18 godina uspešnog rada biblioteke „Mihajlo Pupin“, sa sagovornicom Marinom Živanić, saradnicom biblioteke.

Molimo Vas, predstavite nam ukratko Vašu saradnju sa Srpskom bibliotekom „Mihajlo Pupin“?

Za biblioteku „Mihajlo Pupin“ sam čula preko divne profesorke srpskog jezika moje ćerke. Ona pohađa Dopunsku školu srpskog jezika u Ljubljani koja sarađuje i sa bibliotekom „Mihajlo Pupin“. U biblioteci radim dizajn, postere za razne događaje koji se organizuju u okviru biblioteke, obeleživače knjiga, logo itd.

Da li možete da izdvojite jednu posebnost biblioteke na koju ste najviše ponosni?

Svakako bih prvenstveno izdvojila ljude koji su deo ove biblioteke, zatim veliki broj knjiga i ono što je najvažnije da to nije samo biblioteka, već mesto u kojem se održavaju različiti događaji i aktivnosti. Mesto u kojem se smejemo, stvaramo i negujemo ono što nas sve zajedno povezuje. Uz pomoć biblioteke upoznala sam puno divnih, inteligentnih, kulturnih i ambicioznih ljudi. To je zapravo nešto što nema cenu i na šta sam najviše ponosna.

Ispričajte nam neku zanimljivu anegdotu u vezi sa Vašom saradnjom unutar biblioteke.

Zanimljivosti imamo gotovo svakodnevno na našoj Viber grupi. Tamo je zaista uvek luda zabava i pozitivna energija. Osim toga od skoro sam postala i »kuma« biblioteke. Tako su me u grupi prozvali nakon što sam napravila novi logo za našu biblioteku. Kuma Marina, kakva čast!

Kako vidite budućnost  Srpske bibiloteke „Mihajlo Pupin“ i njen razvoj?

Kvalitet i predanost članova obećavaju lepu budućnost biblioteke. Smatram da bi trebalo snagu usmeriti ka promociji (društvena angažovanost, socijalni mediji, književne večeri...) što će privući veći broj članova i povećati  našu prisutnost na kulturnoj sceni Ljubljane. Takođe, akcenat bi trebalo staviti na decu i njihov veći angažman u aktivnostima biblioteke, kao i na organizovanje sadržaja posebno prilagođenih deci različitih uzrasta. Razvijanje saradnje sa slovenačkim pozorištima, bibliotekama i ostalim ustanovama koja promovišu kulturu i njen razvoj.

Svakako se radujem učestvovanju u daljem razvoju naše biblioteke.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *