Milutin na Mesecu

Tog jutra Nenad je kasnio u školu i zato je bio poprilično loše raspoložen. Izašao je iz autobusa i krajičkom oka ugledao šareni papir sakriven u travi. Veliki osmeh je obasjao njegovo lice čim je prepoznao novčanicu od 2.000 dinara. Taman kad je hteo da je stavi u džep i potrči u školu, nešto ga je privuklo ka liku sa novčanice. Milutin Milanković — pisalo je na novčanici. Naš Nenad bio je znatiželjan, pa je odlučio da čim dođe u školu, istraži o kome se to tačno radi. Izvinio se što kasni na čas i jedva  čekao veliki odmor da potraži nešto više na internetu o tom Milankoviću. Čudio se kako se do sad nikad nije zapitao ko su ti ljudi čija lica stoje na našim novčanicama, a ujedno i kako to da od odraslih nikad nije čuo za njega. Obećao je sebi da će to da izmeni i da nauči sebe i druge o veličanstvenom Milankoviću. 

Za vreme velikog odmora brzo je iščitao Milankovićevu biografiju na internetu i požurio u školsku biblioteku da vidi imaju li neku Milankovićevu knjigu. Knjige nažalost nisu imali, ali to nije sprečilo Nenada da smisli drugi plan. Istog dana pronašao je sva polovna izdanja Milutina Milankovića na oglasima na internetu, a na njegovo zaprepašćenje, sve je uspeo da plati upravo novčanicom od 2.000 dinara! Nestrpljivo je čekao da knjige pristignu na njegov kućni prag, te je odmah prionuo na istraživanje. 

Kada je prikupio sve podatke i kao sunđer upio sve do najmanjih detalja, predstavio je svoje istraživanje na mnogobrojnim časovima u svojoj školi. Deca i profesori bili su inspirisani i fascinirani, stoga vam moramo prepričati kako su izgledala ta predavanja.

„Moje dve najomiljenije knjige autora Milutina Milankovića su Kroz vasionu i vekove i Sećanja. Iz njih sam najviše naučio o liku i delu ovog velikog čoveka, te ću vam sada ispričati ono što sam o njemu zapamtio”, rekao je Nenad. 

„Milutin Milanković bio je srpski matematičar, fizičar, astronom, klimatolog, geofizičar, građevinski inženjer, popularizator nauke i doktor tehničkih nauka. Rođen je 28. maja 1879. godine u Dalju, u Hrvatskoj, a preminuo je 12. decembra 1958. godine u Beogradu.”

Sve ove informacije Nenad je kao iz topa izgovarao, dok su ga deca i odrasli iz publike pomno slušali. 

„Studije u Bečkoj visokoj školi završio je 1902. dok je 1904. postao doktor tehničkih nauka i time postao prvi Srbin sa tim zvanjem. Nakon studija radio je u struci baveći  se konstruisanjem brana, vijadukta i akvadukta od armiranog betona, a zanimljivo je napomenuti da je upravo on uveo armirani beton u građevinsku praksu. Napušta Beč 1909. i odmah nakon toga odlazi u Beograd, gde postaje profesor na Beogradskom univerzitetu na katedri za primenjenu matematiku, racionalnu mehaniku, nebesku mehaniku i teorijsku fiziku.”

Tu je Nenad napravio pauzu popivši čašu vode, te je nastavio:

„Milanković je poznat po svojim revolucionarnim otkrićima u oblastima astronomije i klimatologije.  On je odgonetnuo tajne ledenog doba, a uz to je i utemeljio savremenu klimatologiju. Njegovi alati bili su oštar um i matematika, uz pomoć koje je uspeo da objasni klimatske promene iz davne prošlosti (od pre oko 600.000 godina) kao i uticaj Sunca na događanja na planeti Zemlji.

Uz pomoć numeričkih metoda uspelo mu je za rukom da opiše vremenski razvoj temperaturnih uslova na površinama planeta Sunčevog sistema. Njegova teorija poznata kao Milankovićevi ciklusi objašnjava promene klime na Zemlji na osnovu promena u Zemljinom kretanju i položaju u odnosu na Sunce. Ova teorija je postala temelj modernog razumevanja klimatskih promena. 

Milanković je tokom svog života objavio nekoliko značajnih radova, između ostalog 1941. godine Kanon osunčavanja – skup svih njegovih dotadašnjih proračuna koji su činili teoriju solarne klime i ledenih doba.”

Nenad je jedva dočekao da ispriča drugarima deo o najpreciznijem kalendaru koji glasi:

„Milanković je zaslužan i za reformu julijanskog kalendara, koji je bio prihvaćen na Svepravoslavnom kongresu u Carigradu 1923. Uz pomoć svog oštrog uma napravio je najprecizniji kalendar u odnosu na tropsku godinu. U njegovom kalendaru prestupne godine mogu biti one koje su deljive sa četiri bez ostatka, a sekularne godine biće samo onda prestupne ukoliko njihov broj vekova, kada se podeli sa devet daje ostatak dva ili šest. Sve ostale sekularne godine su proste, što daje potpunu preciznost kalendara do 2800. godine. (Sekularne godine su godine poput 1900, 2100, 2200, 2300. itd.)

Njegov kalendar primenile su samo grčka, rumunska, carigradska i aleksandrijska crkva. Milanković je zabeležio da je Arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve septembra 1923. u Sremskim Karlovcima usvojio novi kalendar, ali je sprovođenje odloženo za vreme kada reformisani kalendar prihvate i primene i sve ostale pravoslavne crkve. Drugim rečima, njegov kalendar još nije prihvaćen kod nas.

Da bi se dobio osećaj o preciznosti ovog revidiranog kalendara, njegovo kašnjenje u odnosu na tropsku godinu iznosi samo 2,75 sekundi, dok je kašnjenje gregorijanskog 26,75 sekundi, a julijanskog čak 11 minuta i 14,75 sekundi.”

Nenad je još na kraju dodao:

„Njegovo ime nose krateri na Mesecu i Marsu, kao i jedan asteroid.”

***************************************************************************************

Nenad, oduševljen Milankovićevim dostignućima u astronomiji i klimatologiji i inspirisan njegovim genijalnim delom, sledio je njegov put, tako da je postao inženjer. Sa strašću je proučavao i delio Milankovićeve teorije o klimatskim promenama.

Putovao je svetom, predavao na fakultetu i inspirisao mlade ljude da se bave naukom. Shvatio je da novčanica sa likom Milutina Milankovića nije samo promenila njegovu sudbinu, već ga je i inspirisala da sledi svoje snove.

Njegova priča dokazuje da inspiracija može doći sa najneočekivanijih mesta i da se snovi ostvaruju kada sledimo žar koji dolazi iz srca. Time je Nenad postao deo Milankovićevog nasleđa, ostavljajući trag i motivišući druge da slede svoje puteve ka uspehu.

P.S.

Iako je Nenadov lik u ovom tekstu izmišljen, tu je sa namerom da te motiviše da njegovo ime zameniš svojim! Nađi ono što te zanima i pusti neka te vodi želja za znanjemi! Broj tvojih godina neka ne bude izgovor zašto ne radiš stvari koje voliš i koje te čine srećnim!


Tekst: Jelena Prodanović

Lektura: Svetlana Todorović

Ilustracija: Branko Baćović